Jučer, 14. rujna, na online predavanju predstavio sam svoju metodu „Tajna uspjeha u kulturi neuspjeha“. Nakon prezentacije otvorili smo diskusiju i prostor za pitanja sudionika.
Jedan od sudionika iz Berlina, njemački poduzetnik i vlasnik tvrtke s 460 zaposlenih, postavio mi je pitanje:
„Wie würden Sie das Erfolgsgeheimnis in einer Kultur des Scheiterns in einem Satz beschreiben?“
Kako biste u jednoj rečenici opisali tajnu uspjeha u kulturi neuspjeha?
Iskreno, dugo sam čekao upravo to pitanje.
Odgovorio sam:
„Schnell entscheiden, früh erkennen, gründlich analysieren und konsequent anpassen.“
Brzo donijeti odluku, rano prepoznati pogrešku, temeljito je analizirati i odlučno se prilagoditi.
Prvi korak podsjeća na američko načelo „fail fast“. Brzo pokušaj, brzo prepoznaj pogrešku i ne gubi vrijeme na obranu loše odluke. Međutim, sama brzina nije dovoljna. Tek nakon ozbiljne analize neuspjeha možemo se kvalitetno prilagoditi i donijeti bolju odluku.
Zato ja stalno ističem da nema formule za uspjeh. Radimo sve isto kao i uspješni, ali smo neuspješni. Promijenile su se okolnosti, vremenski period, potreba itd.
Njemačka poslovna kultura tradicionalno se oslanja na planiranje, preciznost, procedure i izbjegavanje pogrešaka. Takav je model desetljećima izvrsno funkcionirao u okolnostima dostupne energije, kvalitetne radne snage i relativno predvidivog tržišta.
Ali okolnosti se danas mijenjaju gotovo svjetlosnom brzinom. Energija je skuplja, nedostatak kvalificirane radne snage sve je izraženiji, a globalna konkurencija dolazi iz zemalja koje odluke donose mnogo brže nego prije.
Zbog toga će cijela Europa morati razvijati kulturu bržeg odlučivanja, testiranja i prilagođavanja. Razlika između tradicionalno razvijenih gospodarstava i zemalja u tranziciji postupno se smanjuje.
Posebno me veseli što je ovaj poduzetnik odmah prepoznao vrijednost koncepta i angažirao me da njegovoj tvrtki prenesem drugačiji način razmišljanja.
To smatram važnim priznanjem, ali i potvrdom da budućnost neće pripadati samo onima koji imaju najbolji plan. Pripadat će onima koji dovoljno brzo prepoznaju da se okolnosti mijenjaju i imaju hrabrosti promijeniti vlastiti način razmišljanja.
Kod nas će taj proces vjerojatno trajati nešto dulje. Još uvijek prečesto kopiramo tuđe modele uspjeha, iako su nastali u okolnostima koje više ne postoje.
A uspjeh iz prošlosti nije jamstvo uspjeha u budućnosti.