Rat koji je krajem veljače izbio između SAD-a i Izraela s jedne te Irana s druge strane pretvorio je najosjetljiviju točku međunarodne trgovine, Hormuški tjesnac, iz teorijskog rizika u stvarnu prepreku. Kroz taj uski morski prolaz u mirnim je vremenima…
Institucionalni okvir globalne trgovine stvoren pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije nalazi se u stanju povijesne blokade. Univerzalna pravila koja su desetljećima jamčila predvidljivost ustupila su mjesto partikularnim bilateralnim dogovorima i zatvorenim ekonomskim blokovima. Poslovni lideri više ne mogu temeljiti svoje…
Privatni kapital nema nacionalnu pripadnost. On se nepogrešivo kreće prema okruženjima koja nude najbolji omjer troškova, sigurnosti i prinosa. Posljednjih godina svjedočimo ubrzanoj arbitraži kapitala unutar koje se industrijske investicije povlače iz prezasićenih i reguliranih regija. Područja koja nude pouzdane…
Više od desetljeća umjetno spuštanih kamatnih stopa omogućilo je preživljavanje niza poduzeća koja nisu stvarala stvarnu dobit. Jeftin novac prikrivao je neefikasnost, loše operativne modele i nepostojanje pozitivnog novčanog toka. Povratak realnih kamatnih stopa označio je neizbježan kraj ere zombi-kompanija…
Tranzicija prema elektrifikaciji i novim tehnologijama stvorila je novu vrstu industrijske ovisnosti. Umjesto nafte i plina, ključne geopolitičke poluge postale su nalazišta litija, nikla, kobalta i kapaciteti za preradu rijetkih zemljanih metala. Koncentracija prerade tih sirovina u rukama malog broja…
Europsko gospodarstvo suočava se s neumoljivom demografskom stvarnošću. Odlazak najiskusnijih generacija u mirovinu stvara trajan strukturni manjak radne snage koji se više ne može premostiti uobičajenim migracijskim mjerama. Pritisak na rast plaća postao je autonoman i često nepovezan sa stvarnim…
U raspravama o razlikama u bogatstvu nacija često se pokušava pronaći opravdanje u kognitivnim razlikama stanovništva. Međutim, rigorozna ekonomska istraživanja pokazuju potpuno drugačiju stvarnost. Statistička korelacija između kognitivnih testova (IQ) i BDP-a po satu rada razmjerno je slaba (r =…
U javnosti se često vodi rasprava o tome zašto su plaće u zapadnim zemljama višestruko veće nego u tranzicijskim gospodarstvima. Usporedba Austrije i Hrvatske nudi precizan i matematički odgovor. Ukupan trošak sata rada za poslodavca u Austriji iznosi 44,3 eura,…
Kada usporedimo zemlje u našem neposrednom okruženju, razlike u produktivnosti otkrivaju prave uzroke razlika u plaćama. Slovenski radnik u jednom satu stvori 51,5 dolara vrijednosti, što je gotovo 24 % više od hrvatskog prosjeka od 41,6 dolara. Zbog te razlike…
U javnim raspravama veličina nacionalnog gospodarstva često se automatski izjednačava sa stvarnim blagostanjem njezinih građana. Sjedinjene Američke Države neprikosnoveni su globalni div čiji BDP iznosi golemih 29,3 bilijuna dolara. Taj je iznos čak 12 puta veći od zbroja gospodarstava preostalih…
