Cijena nafte Brent pala je 16. studenoga na 91,80 dolara po barelu, s više od 107 dolara prije mjesec dana. Pad se događa usprkos novim napadima: iranska Revolucionarna garda tijekom vikenda napala je američku vojnu bazu u Bahreinu i tvrdi da je više tankera naletjelo na mine u Hormuškom tjesnacu. Tržište nafte trenutačno više vjeruje brojkama o ponudi nego vijestima s fronte. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), svjetska proizvodnja u listopadu porasla je za 2,3 milijuna barela dnevno, na 105,4 milijuna, a zalihe su porasle za 52 milijuna barela, prvi put od lipnja.

IEA zato očekuje da se tržište već u četvrtom tromjesečju vrati u višak ponude, a 2027. u još veći. Potražnja bi ove godine trebala pasti za 2,7 milijuna barela dnevno, na 102,3 milijuna, jer su visoke cijene same smanjile potrošnju. Saudijska Arabija i UAE snizili su službene prodajne cijene kako bi obranili tržišni udio, a OPEC+ 29. studenoga odlučuje o proizvodnim kvotama za 2027. Ipak, nafta je i dalje oko 40 posto skuplja nego prije godinu dana, a tržište dizela ostaje napeto.
Za Europu je to dobra, ali još nepotpuna vijest. Inflacija u eurozoni u listopadu dosegnula je 4 posto, najviše od 2023., a energija je bila 20,8 posto skuplja nego godinu ranije. Jeftinija nafta s odmakom od nekoliko mjeseci ulazi u cijene goriva, prijevoza i proizvodnje, pa bi mogla smanjiti pritisak na ECB, kojem tržišta pripisuju oko 70 posto vjerojatnosti novog povećanja stopa u prosincu. Dok je Hormuz poprište napada, tvrtke trebaju računati s nižom, ali nestabilnom cijenom energije i ugovore o nabavi vezati za kraća razdoblja ili ih zaštititi od cjenovnih skokova.