Amerikanci danas biraju novi saziv Kongresa, no bez obzira na ishod izbora na pola mandata, trend od kojeg su europski izvoznici godinama strahovali već je postao stvarnost: era otvorenih multilateralnih tržišta ubrzano uzmiče pred agresivnim ekonomskim nacionalizmom. Kada je Vrhovni sud SAD-a u veljači poništio carine uvedene na temelju izvanrednih ovlasti, administracija ih je u roku od četiri dana zamijenila carinama s drugom pravnom osnovom. Najprije privremenom carinom od 10 posto na sav uvoz, a od srpnja carinama od 10 do 12,5 posto na uvoz iz šezdesetak gospodarstava. Roba iz Europske unije danas plaća do 15 posto prema trgovinskom sporazumu EU-a i SAD-a, čelik i aluminij čak 50 posto, a većina kineskih proizvoda oko 37,5 posto, električna vozila i više od 100 posto. Carine su prestale biti politička retorika i postale temelj američke vanjskotrgovinske strategije usmjerene na povratak industrijske proizvodnje unutar vlastitih granica.
Za europsko gospodarstvo, a posebice za njemačku industriju o kojoj ovise dobavni lanci srednje i jugoistočne Europe, ovaj protekcionistički zaokret predstavlja izravan udar na profitabilnost. Europska središnja banka u rujnu je snizila prognozu rasta eurozone za 2026. godinu na 0,9 posto, s 1,2 posto koliko je očekivala u prosincu. Glavni je uzrok energetski šok s Bliskog istoka, no ECB američke carine navodi kao trajnu kočnicu europske konkurentnosti. Američki konkurenti istovremeno uživaju prednosti znatno jeftinije domaće energije i poreznih olakšica. Posljedica nije samo pad izvoza gotovih proizvoda, nego i sve jači pritisak na europske tvrtke da presele svoje pogone na američko tlo kako bi preskočile carinske barijere, dok se kineska roba koju američko tržište više ne apsorbira sve češće preusmjerava prema Europi.
Poslovni modeli koji su desetljećima računali na SAD kao otvoreno i neograničeno izvozno tržište moraju se iz temelja prilagoditi novoj stvarnosti. Trgovinska politika više se ne vodi načelima komparativnih prednosti, nego strateškim i geopolitičkim pozicioniranjem. Uspješne kompanije više ne razmišljaju o tome kako preko oceana poslati kontejner robe po najnižoj carini, nego kako uspostaviti lokalnu prisutnost ili diverzificirati izlazna tržišta prije nego što carinska rampa postane previsoka.