Uvriježeno je mišljenje da bogatstvo neke nacije proizlazi iz pukog broja odrađenih radnih sati na poslu. Međutim, globalna ekonomska statistika pokazuje da stvarni prosperitet ne stvara duljina radnog vremena nego stvorena vrijednost po odrađenom satu.

Podaci pokazuju frapantne razlike: sat rada u Švicarskoj stvara gotovo 100 dolara vrijednosti u paritetu kupovne moći, dok u SAD-u stvara 83,5 dolara. S druge strane, hrvatski radnik u jednom satu stvori 41,6 dolara, što znači da naš sat rada vrijedi točno pola američkoga. U slabije razvijenim dijelovima svijeta, poput DR Konga, sat rada generira tek 1,8 dolara. To znači da radnik u DR Kongu mora raditi gotovo 47 sati kako bi stvorio vrijednost koju Amerikanac proizvede u samo jednom satu.
Produktivnost, dakle, nije pitanje tko ustaje ranije i fizički se više iscrpljuje. Ona je izravna posljedica kapitalne opremljenosti posla, tehnološke razine i organiziranosti sustava.